Kupina, sadnja, rast i uzgajanje

Objavljeno na: 11 јула, 2023 Izmenjeno na: 2 маја 2024

kupina sadnja uzgajanje berba
Kupina karakteristike

Kupina (Rubus fruticosus) je plodonosni žbun koji spontano raste u mnogim geografskim oblastima. Zbog svojih ukusnih plodova uveden je u kulturu. Biljke kupine su u obliku žbuna, sa pravim, nagore orijentisanim ili puzavim granama. Plodovi su ukusni i jedu se sveži ili pripremljeni u različitim oblicima (džem, sirup i sl.). Zbog kompleksnog sadržaja mineralnih materija, kupina se preporučuje u ishrani osoba koje boluju od anemije, bolesti pluća, jetre ili žučne kese. Voće je bogato natrijumom, kalcijumom, magnezijumom, gvožđem, kalijumom, ugljenim hidratima, proteinima, organskim kiselinama i vitaminima (A, D, C, B6, B-12).

Botaničke karakteristike

Korenov sistem je snažan i dobro razvijen, prodire u zemljište do dubine od ca. 0,5 m. Dodatni pupoljci na korenu obezbeđuju obnavljanje nadzemnog dela i umnožavanje kupine korenovim sisama. Grane su često lučno zakrivljene prema osnovi. Rubus caesius je prekriven trnjem, dok Rubus fruticosus nema trnje. Listovi su neparni složeni, sa 3-5 listića. Cvetovi su hermafroditni, beli do svetloružičasti. Plod je sjajni crni agregatni plod, sastavljen od više koštunica.

Zahtevi životne sredine

Jedan od ograničavajućih faktora gajenja kupine je temperatura vazduha, kako tokom vegetacije, tako i tokom perioda mirovanja. Sorte bez bodlji podnose temperature do -15 ℃, a one sa bodljima temperaturu od -20 ℃. Tokom vegetacionog perioda, biljke kupine ne podnose toplotu, temperature preko 34℃ mogu izazvati kvalitativno obezvređivanje plodova. Kupina ima visoke zahteve za svetlošću, a za pravilan rast i razvoj potrebno joj je najmanje 13 sati svetlosti dnevno.

Zbog dobro razvijenog korenovog sistema, biljke kupine su otporne na sušu. Ipak, najveći prinosi se dobijaju u područjima gde godišnje padavine prelaze 700 mm. Višak vlage u zemljištu izaziva gušenje korena. Takođe, biljke kupine su osetljive na vazdušne struje, koje mogu izazvati dehidraciju žbunja i mogu da obezvredi plodove tokom njihovog zrenja. Iz tog razloga oko plantaže se postavljaju zaštitni pojasevi. Najpogodnija zemljišta za gajenje kupine su poluteška, glinovito-peskovita, duboka, dobro prozračna, plodna.

Priprema zemljišta

Za uzgoj kupine treba izabrati ravno zemljište ili parcelu sa blagim nagibom. Pre osnivanja zasada kupine, na parceli se mogu gajiti žitarice od slame, šećerna repa ili suncokret. Ove biljke će ostaviti zemlju bez korova. Kupine se ne sadi posle krompira, paradajza, patlidžana, zbog čestih bolesti. Ako oko parcele ima spontano uzgojenih biljaka kupine, one se uklanjaju. Priprema zemljišta počinje uklanjanjem svih biljaka i biljnih ostataka sa prethodnog useva. Ako je zemljište jako zakorovljeno, primenjuju se neselektivni herbicidi. Zemljište se izravnava, ako je potrebno, uzimajući u obzir nagib zemljišta. Ako se plantaža vrši u proleće, pripremu zemljišta treba obaviti u jesen. U slučaju jesenjih zasada (preporučeno), zemljište se priprema 2 meseca pre sadnje.

Preporučeni proizvodi

Pažljivo pročitajte i sledite uputstva na etiketi svakog proizvoda

Odmah nakon oslobađanja zemlje, preporučuje se skarifikacija dubine 50-60 cm da bi se iščašila duboki slojevi tla. Zatim treba izvršiti oranje dubine 35-40 cm. Ukoliko nema mogućnosti da se izvrši skarifikacija, radi se samo duboko oranje, nakon čega sledi diskovanje njive.

Đubrenje pre sadnje

Predsadno đubrenje se vrši dobro razloženim stajnjakom, koji se unosi u sadnu jamu ili jamu za sadnju. Takođe, fosforna i kalijumova đubriva se mogu primeniti u različitim fazama pripreme zemljišta (pre oranja, pre diskovanja), u promenljivim količinama, u korelaciji sa stanjem snabdevanja zemljišta. Mineralni sadržaj zemljišta može se odrediti analizom zemljišta. Kao vodič mogu se koristiti doze od 100-200 kg/ha.

sadnja kupine
Sadnja

Sadnja se može obaviti u jesen (nakon opadanja lišća), ili u rano proleće (odmah nakon odmrzavanja). Jesenje sadnje ima mnogo prednosti. Glavni način postavljanja plantaže je korenovskim sisama koje se kupuju u specijalizovanim rasadnicima ili istraživačkim stanicama. Sadni materijal se pažljivo pregleda i uklanja se slabo razvijen ili onaj sa znacima zaraze. Pre sadnje, sadni materijal treba oblikovati uklanjanjem povređenog korena i smanjenjem korenovog sistema na dužinu od 15 cm. Pošto se koren kupine lako dehidrira, pre sadnje se nekoliko sati drži u loncu sa vodom. Neposredno pre sadnje, svaki komad sadnog materijala treba uneti u blato konzistencije pavlake, formirano od žute zemlje, stočnog stajnjaka i vode.

Operacija sadnje

Jame za sadnju 30k30k30 cm ili jarke za sadnju dubine 30 cm izrađuju se ručno ili bušilicama. Zemljište se može prethodno pokupiti, operacija kojom se na terenu obeležavaju redovi.

Sadnja se vrši tako da nivo tla bude na istom nivou kao u rasadniku (na sadnom materijalu se vidi znak). U podnožje jame za sadnju dodaje se mešavina 50% plodnog zemljišta (uklonjenog sa površine jame) i 50% dobro razloženog stajnjaka. Koreni se šire na podnožju jame i prekrivaju zemljom. Zemlja se sabija oko biljaka, kako bi se obezbedio najbolji mogući kontakt između korena i zemlje. Zalivanje se vrši i pravi se 10-12 cm visok humak zemlje. Nakon grebena, biljke se skraćuju tako da 3-4 pupoljka ostane iznad sloja tla.

Rastojanje sadnje u komercijalnim zasadima je 2,5-3 m između redova i 1,2-1,5 m između biljaka duž reda, u zavisnosti od bujnosti gajenih sorti. Za plodove kupine u etapama, u dužem periodu, na istoj parceli se mogu saditi 2-3 sorte.

Radovi na održavanju

Da bi se olakšali radovi na održavanju i berbi, preporučuje se postavljanje rešetki na plantaži kupine. Stubovi, rešetke i žice se mogu efikasno koristiti. Rešetke su postavljene u redove, sa rastojanjem od 8 m između njih, a za njih su pričvršćene žice za podupiranje žbunja kupine. U manjim zasadima stabljike se mogu vezati direktno za stubove. Najmanje 60 cm rešetki/stubova treba da bude pričvršćeno u zemlju.

Orezivanje

Kupina razvija mnoge vegetativne izrasline koje gomilaju biljku, što pogoduje pojavi bolesti i štetočina. Stoga se vegetativni rastovi moraju održavati rezovima.

Preporučeni proizvodi

Pažljivo pročitajte i sledite uputstva na etiketi svakog proizvoda
Kupina

Odmah nakon sadnje bira se najjače stablo i skraćuje se na 15-20 cm od zemlje. Ostale stabljike se uklanjaju rezom što je moguće bliže zemlji.

U proleće druge godine biraju se 2-3 snažne stabljike i skraćuju na 170-180 cm. Ovo će uroditi plodom u tekućoj godini. Bočne izrasline sa osnove ovih stabljika su potpuno uklonjene, tako da osnova biljke nije gužva. Bočni izrasli lokalizovani na vrhu stabljika su skraćeni na 25 cm i urezani u rešetke. U periodu vegetativnog rasta bira se 5-6 bujnih stabljika koje će dati plod u narednoj godini.

Svake godine se vrše stimulativne reznice za proizvodnju voća: biraju se 4-6 bujnih stabljika za rađanje, koje se zatim skraćuju na 170-180 cm, a bočne grane seku na 25-30 cm. Ostale stabljike, kao i one koje su rodile u prethodnoj godini, uklanjaju se iz osnove.

Rezidba se vrši u proleće, uključujući i uklanjanje stabljika koje su donele plod. Veliki broj stabljika stvara optimalnu mikroklimu tokom zime, koja ublažava dejstvo vetra i mraza. Prolećna rezidba (mart-april) omogućava efikasniji izbor zdravih stabljika.

Navodnjavanje i đubrenje

Da bi dostigla maksimalnu proizvodnju, kupini je potrebno dodatno navodnjavanje i đubrenje. U područjima gde potreba za vodom (minimum 700 mm/god) nije obezbeđena padavinama, primenjuje se 4-5 navodnjavanja sa normama od 300-400 kubnih metara/ha. Ne zalivati posle 25. avgusta, kako bi drvo stabljika sazrelo.

Prvo đubrenje se vrši u drugoj godini kada se unese 40 t/ha stajnjaka i 400-500 kg/ha NPK kompleksnog đubriva. Sledeće đubrenje se vrši godišnje, a doze se smanjuju za polovinu. Đubriva se najbolje koriste ako se primenjuju u jesen. Mogu se primeniti i folijarna đubriva.

Preporučeni proizvodi

Pažljivo pročitajte i sledite uputstva na etiketi svakog proizvoda
Borba protiv štetočina
Kupina kontrola stetocina

Fitosanitarno stanje žbunja je važan aspekt kulture kupine. Ova biljka može biti napadnuta od nekoliko bolesti koje mogu ugroziti proizvodnju, au teškim slučajevima može i uništiti plantažu.

Kupina ne toleriše konkurentske biljke, iz tog razloga, razmak između redova ne može da se gaji sa drugim biljkama. Da bi zemljište bilo čisto, potrebno je izvršiti 2-3 okopavanja svake godine: u jesen se zemljište obrađuje na dubini od 10 cm, a tokom vegetacionog perioda operacija se izvodi površno, na dubini od 5-6 cm. . Ako je zemljište jako zaraženo korovom, potrebna je primena specifičnih herbicida. Ne preporučuje se upotreba herbicida u prve 2 godine!!! Da bi se smanjilo isparavanje vode i sprečio razvoj korova, zemljište se može prekriti slamom ili polietilenskom folijom.

Preporučeni proizvodi

Pažljivo pročitajte i sledite uputstva na etiketi svakog proizvoda
Berba kupine
Berba kupine

Berba kupine Sazrevanje plodova se odvija u fazi 20-30 dana. Tokom ovog perioda, kupine se beru jednom u 3-4 dana. Berba se obavlja ujutru (nakon što je rosa isparila) ili uveče. Plodovi se ručno odvajaju od biljke sa posudom, bez pritiska na plod. Nakon berbe, sa kupinom se rukuje oprezno, jer je veoma osetljiva na mehaničke udare. Kupine imaju visoku kvarljivost, a u normalnim uslovima plodovi se ne mogu čuvati duže od nekoliko dana.

×

Mi vam pomažemo
da brinete o vašim biljkama

Ako još niste pronašli rešenja u našim člancima ili prethodnim diskusijama, započnite novu diskusiju i naši stručnjaci će vam pomoći.

Nova diskusija o

Kupina, sadnja, rast i uzgajanje
Kupina, sadnja, rast i uzgajanje

Your information:

Vaše ime mora da sadrži najviše 30 znakova. Ako želite da prenesete detalje o problemu sa kojim se suočavate, popunite ostala polja.

The maximum document size is 59 MB.

Add
Pomaže ako priložite neke Слике ili Klipovi maksimum 15 sek


Želite da saznate više?

Naši stručnjaci učestvuju u diskusijama zajednice Armuro sa korisnim informacijama i rešenjima.
Ako želite, možete započeti diskusiju o problemu sa kojim se suočavate.
Pročitajte diskusije