Kivi, sadnja, rast i uzgajanje

Objavljeno na: 11 јула, 2023 Izmenjeno na: 1 маја 2024

Kivi sadnja uzgajanje berba
Kivi opis

Kivi, kivi ili kineski ogrozd (Actinidia deliciosa) je biljka koja pripada porodici Actinidiaceae, porijeklom iz Azije. Kivi se od 19. veka proširio na druge delove sveta, a sada se gaji u Francuskoj, Grčkoj, Čileu, Španiji, Australiji, Italiji, SAD itd. Uzgaja se zbog plodova, ali može imati i dekorativnu ulogu. Plod sadrži vitamin A, vitamin C, vitamin E, kalcijum, folnu kiselinu, fosfor, kalijum i ugljene hidrate.

BOTANIČKE KARAKTERISTIKE

Biljka kivija je penjački žbun sa drvenastim stabljikama, oblika lijane, dužine između 5 i 7 metara. Listovi Kivi su veliki, tamnozeleni i sjajni. Mladi listovi su prekriveni crvenim dlačicama, a zreli tamnozelenim dlačicama. To je jednopolna dvodomna vrsta. Cvetovi su krupni (2-5 cm), bele boje, rastu na pazuhu listova. Plod je ovalan, dugačak 6-7 cm, prekriven smeđim, pubescentnim slojem (kao pokožica). Cvetanje se odvija između maja i juna. Biljke kivija nisu samooplodne, ali je savremeni genetski inženjering stvorio samooplodne sorte (npr. DŽeni). Pulpa ploda je čvrsta i može imati različite boje, od zelene do žute.

ZAHTEVI ŽIVOTNE SREDINE

Temperatura je ograničavajući faktor za uzgoj kivija, budući da je vrsta veoma osetljiva na mraz. Sadi se u područjima gde je rizik od mraza mali. Kivi ima dug period vegetacije i preferira duge jeseni i topla proleća. Što se tiče svetlosnih uslova, zahtevi su srednji do visoki. Može se saditi na sunčanim mestima ili na zemljištima sa južnom ekspozicijom. Ova vrsta je osetljiva na vlagu u zemljištu, suša ili višak vlage može uticati na njenu vegetaciju. Za efikasno regulisanje režima vlažnosti zemljišta preporučuje se korišćenje sistema za navodnjavanje sa mikro prskalicama. Plod kivija optimalno raste i razvija se na plodnim zemljištima sa visokim sadržajem humusa, visokim aero-hidričnim režimom i pH između 6,5 i 7,5. Ne podnosi zaslanjena zemljišta i zemljišta koja su bogata karbonatima.

PRIPREMA ZEMLjIŠTA

Zemljište se bira u skladu sa ekološkim zahtevima ove vrste. Biljka kivija dobro raste u dobro osvetljenim uslovima. Za plantažu kivija od vitalnog je značaja mogućnost postavljanja potpornog sistema (rešeta). Kivi je veoma osetljiv na dejstvo vetra i iz tog razloga zemljište na kome će biti podignuta buduća plantaža mora biti zaštićeno od jakih vetrova. Priprema zemljišta mora se obaviti tokom leta. Pre svega, parcela se čisti od biljnih ostataka i vrši se oranje na dubini od 30 cm. Ako je potrebno, preporučuje se izravnavanje tla. Nekoliko dana pre sadnje izvršiti dva drljanja tanjiračem.

SADNjA

Kivi sadnja

Optimalan period sadnje je jesen ili rano proleće kada su biljke još u vegetativnom periodu mirovanja. Zemljište ne sme biti smrznuto i temperatura ne sme biti veća od 5℃. Preporučuje se sledeća šema sadnje: razmak između redova 4 m i rastojanje između biljaka duž reda 3 m. Kada se utvrdi šema sadnje i pravac redova, zemljište se može piketirati. Ova operacija se sastoji u obeležavanju logom položaja svake biljke na zemljištu. Moramo zapamtiti da je biljka kivija uniseksualna eparhija, a da bi se obezbedilo efikasno oprašivanje, odnos između ženskih i muških biljaka mora biti 1:1. Jame se mogu napraviti ručno ili bušilicom. Preporučene dimenzije jama za sadnju su 40k40k40 cm.

RADOVI NA ODRŽAVANjU

U prvim godinama biljke kivija mogu lako biti pogođene korovom i zbog toga se razmak između redova održava čistim. Ovaj posao se može obaviti ponovljenim okopavanjem, plitkim diskovanjem ili herbicidima. Herbicide treba primenjivati lokalno kako ne bi oštetili mlade biljke kivija. Od treće godine u razmaku između redova može se gajiti višegodišnje začinsko bilje koje se periodično kosi, kada dostigne visinu od 10-15 cm.

Preporučeni proizvodi

Pažljivo pročitajte i sledite uputstva na etiketi svakog proizvoda
Đubrenje

Đubrenje je obično potrebno od treće godine. U prvim godinama nakon sadnje, biljka kivija raste normalno, ali počevši od treće godine, biljkama je potrebno dodatno đubrenje. Oko biljaka se može naneti ravnomeran sloj dobro fermentisanog stajnjaka (lokalizovan). Za biljke kivija se ne preporučuje hemijsko đubrenje.

Navodnjavanje
Kivi odrzavanje

Navodnjavanje je obavezno, jer su biljke osetljive na ovaj faktor vegetacije. Preporučljivo je održavati konstantnu vlažnost čestim zalivanjem jer biljke ne podnose sušu i višak vlage. Metode navodnjavanja mikro-prskalicama se veoma preporučuju za useve kivija. Ovaj način navodnjavanja utiče i na vlažnost vazduha, a kivi preferira njene visoke vrednosti.

Zbog botaničkih karakteristika ove vrste, plantaži je potrebna dodatna potpora (podrezivanje). Preporučljivo je napraviti sistem sa stubovima, u obliku slova T, sa 2-3 žice. Oni treba da budu visine oko 2 – 2,5 metara i da se ubace u zemlju na dubini od 60 cm tako da biljke kivija budu na visini od oko 2 metra od zemlje.

Borba protiv štetočina

Kivi je otporan na bolesti i štetočine. Uglavnom ne zahteva fitosanitarne tretmane i dobro raste, a da na njega ne utiču biotički faktori.

Rezidba

Rezidba kivija Rezidba je važna operacija u tehnologiji uzgoja kivija. Operacija se izvodi u rano proleće ili tokom vegetativnog perioda rasta. Neposredno nakon sadnje, stabljike se skraćuju na visinu od 30-40 cm, kako bi se obezbedio snažan rast. Glavno stablo će biti vođeno vertikalno na rešetkastom sistemu, tako da će bočne grane biti postavljene pod uglom što je moguće bliže 90 stepeni. Kada centralna osa pređe visinu od jednog metra, njen vrh se odseče kako bi se pogodilo bočno grananje. Zadržaće se 5-6 snažnih i dobro razvijenih bočnih grana. Tokom vegetativnog perioda rasta, bočne grane se skraćuju na 4-5 pupoljaka. Grane koje se ukrštaju ili one koje rastu prema intervalu između redova biće uklonjene.

Preporučeni proizvodi

Pažljivo pročitajte i sledite uputstva na etiketi svakog proizvoda

Počevši od treće godine, plantaža kivija počinje da daje plodove. Tokom ovog perioda, reznice će imati za cilj da zamene osušene plodne grane mladim. Odabrane nove grane biće priključene na sistem podrške. Tokom vegetacionog perioda, da bi se podstakao rast novih grana, plodonosne grane se režu (ostaje samo 3-5 listova). Nakon formiranja novih grana, oni će se skratiti na 1-2 pupoljka. Kada biljke uđu u fazu starosti, primeniće se regeneracioni rezovi i skraćivati stare plodonosne formacije, do 2-3 pupoljka. Seče za podmlađivanje na plantažama kivija obavljaće se 3-4 godine.

BERBA

Kivi berba

berba kivija Plodovi kivija se beru kada dostignu zrelost (sredina oktobra). Plod kivija ima visok kapacitet skladištenja i može se čuvati od 3 do 6 meseci. Najbolje vreme za jelo je kada pulpa postane meka. Ovi plodovi brže sazrevaju ako se drže u frižideru, u plastičnoj kesi, uz jabuke ili banane.

×

Mi vam pomažemo
da brinete o vašim biljkama

Ako još niste pronašli rešenja u našim člancima ili prethodnim diskusijama, započnite novu diskusiju i naši stručnjaci će vam pomoći.

Nova diskusija o

Kivi, sadnja, rast i uzgajanje
Kivi, sadnja, rast i uzgajanje

Your information:

Vaše ime mora da sadrži najviše 30 znakova. Ako želite da prenesete detalje o problemu sa kojim se suočavate, popunite ostala polja.

The maximum document size is 59 MB.

Add
Pomaže ako priložite neke Слике ili Klipovi maksimum 15 sek


Želite da saznate više?

Naši stručnjaci učestvuju u diskusijama zajednice Armuro sa korisnim informacijama i rešenjima.
Ako želite, možete započeti diskusiju o problemu sa kojim se suočavate.
Pročitajte diskusije