Eurygaster integriceps – kontrola štetočina
Objavljeno na: 18 априла, 2024 Izmenjeno na: 1 маја 2024
Sunčeva štetočina ili kukuruzna buba, Eurygaster integriceps je štetočina rasprostranjena u sjevernoj Africi, na Balkanu, te zapadnoj i centralnoj Aziji.
OPIS
Odrasle jedinke imaju jajolik izgled, dužine tela od 11-13 mm. Varijacija boja je velika, od žuto-smeđe do potpuno crne. Glava je trouglasta i ima trilobatni prednji ekstremitet, a ovaj karakter je važan za identifikaciju vrste. Antene su dugačke. Scutellum je dobro razvijen, ponekad strši iz vrha trbuha i prekriva krila. Jaje je sferno, zelenkasto kada se položi i kako se embrion razvija, tamni. Ličinke su nakon izleganja gotovo sferične i prolazeći kroz 5 faza do zrelosti postaju sve sličnije odraslim jedinkama, ali su manje veličine i bez krila.
BIOLOGIJA I EKOLOGIJA
Sunčeva štetočina proizvodi jednu generaciju godišnje i prezimljuje u odrasloj fazi ispod lišća u širokolisnim šumama. Postaje aktivan u proljeće kada je prosječna dnevna temperatura između 10°C i 15°C. Međutim, masovna migracija počinje kada prosječna temperatura dostigne 18-20°C, čemu pogoduje toplo vrijeme i nedostatak padavina. Nakon migracije na spontane trave i pšenicu, kukuruzne bube prolaze kroz period hranjenja i spolnog sazrijevanja. Slijede kopulacija i polaganje jaja. Polaganje jaja se odvija krajem maja i početkom juna, na listovima, stabljikama, a posebno na tek izniklim klasovima. Ženka može položiti 70-100 jaja, u zavisnosti od rezerve masti. Inkubacija jaja traje 7-20 dana, nakon čega slijedi 5 larvalnih stadija, do odraslog stadija (30-40 dana).
Nakon migracije kukuruznih buba na usjeve, manifestuje se njihov štetni karakter, u maju-julu.
Larve koje se pojavljuju nakon formiranja klasova hrane se zrnevljem u fazi mlijeko/vosak.
Odrasle jedinke intenzivno se hrane zrnom pšenice 10-12 dana kako bi akumulirale što više rezervi. Rezervne supstance su neophodne za vitalne procese tokom dijapauze i perioda razmnožavanja. Period intenzivnog prihranjivanja preklapa se sa punim sazrevanjem useva pšenice, a samim tim i sa njenom žetvom.
Nakon što sakupe potrebne rezerve, odrasle jedinke migriraju da uđu u dijapauzu ispod lišća listopadnog drveća, do sljedećeg proljeća. Obično se razvojni ciklus završava prije žetve pšenice.
Dakle, procesima od izlaska iz perioda dijapauze pa do punog razvoja odraslih jedinki pogoduje toplo, suvo vreme bez vetra, uz jaku svetlost. Naprotiv, hladno, vlažno vrijeme, sa jakim vjetrovima koči njihov normalan razvoj, sa negativnim posljedicama na brojnost stanovništva.
NAPADNUTE BILJKE I OŠTEĆENJA
To je oligofagna vrsta, raste uglavnom na pšenici, ali napada i druge kultivisane i spontane trave. Napad dolazi u fazama od kraja aprila do žetve. Napadaju se svi dijelovi biljke: stabljika, list, klas, zrna.
Napad je različit u zavisnosti od generacije. Odrasle jedinke u hiberniranju hrane se biljnim organima, napadnuti listovi žute, uvijaju se i suše na mjestu uboda. Napad na stabljiku, kada je klas još nerazvijen, može dovesti do pada klasa.
Ličinke i mlade odrasle jedinke hrane se isključivo zrnima klasova.
Nakon uboda nastaje mala oteklina koja se zove „slivni konus“. Oko njega se pojavljuje žuta oblast. Ponekad klas ostaje na stabljici i kada se razvije ima valovite rubove i može biti potpuno ili djelimično sterilan, bjelkast. Napadnuta zrna su šiljasta i nose tragove uboda u obliku crnih tačaka, okruženih promijenjenom površinom. Ubodi koje proizvode bube dovode do smanjenja težine, do smanjenja ekonomske vrijednosti sjemena, a posebno do smanjenja pekarskih kvaliteta napadnutog usjeva. Enzimi koje luče bube i unose se u zrno tokom procesa hranjenja dovode do razgradnje glutena i gubitka elastičnosti.
Napadaju nadzemne dijelove biljke, pretežno listove i stabljiku, što dovodi do kvantitativnih gubitaka. Napad larvi i odraslih jedinki nove generacije usmjeren je gotovo isključivo na zrna, uzrokujući kvalitativne gubitke.
KONTROLA
Trenutno je hemijska kontrola jedina efikasna metoda zaštite useva od ove štetočine.
Za planiranje kontrolnih akcija izrađuje se godišnja prognoza pojave sunčeve štetočine. To se radi procjenom populacije na određenom području. Uzima u obzir gustinu postojećeg sunčevog štetnika u usjevima žitarica slame prije žetve i učestalost napadnutih zrna. U listopadnim šumama pregledi se vrše u jesen i proljeće kako bi se procijenila rezerva odraslih stenica.
Preporučeni proizvodi
-
Proizvode možete pronaći u drugoj prodavnici
Promenite prodavnicu -
Proizvode možete pronaći u drugoj prodavnici
Promenite prodavnicu -
Proizvode možete pronaći u drugoj prodavnici
Promenite prodavnicu -
Proizvode možete pronaći u drugoj prodavnici
Promenite prodavnicu -
Proizvode možete pronaći u drugoj prodavnici
Promenite prodavnicu -
Proizvode možete pronaći u drugoj prodavnici
Promenite prodavnicu -
Proizvode možete pronaći u drugoj prodavnici
Promenite prodavnicu -
Proizvode možete pronaći u drugoj prodavnici
Promenite prodavnicu -
Proizvode možete pronaći u drugoj prodavnici
Promenite prodavnicu -
Proizvode možete pronaći u drugoj prodavnici
Promenite prodavnicu -
Proizvode možete pronaći u drugoj prodavnici
Promenite prodavnicu -
Proizvode možete pronaći u drugoj prodavnici
Promenite prodavnicu -
Proizvode možete pronaći u drugoj prodavnici
Promenite prodavnicu -
Proizvode možete pronaći u drugoj prodavnici
Promenite prodavnicu -
Proizvode možete pronaći u drugoj prodavnici
Promenite prodavnicu -
Proizvode možete pronaći u drugoj prodavnici
Promenite prodavnicu -
Proizvode možete pronaći u drugoj prodavnici
Promenite prodavnicu -
Proizvode možete pronaći u drugoj prodavnici
Promenite prodavnicu -
Proizvode možete pronaći u drugoj prodavnici
Promenite prodavnicu -
Proizvode možete pronaći u drugoj prodavnici
Promenite prodavnicu -
Proizvode možete pronaći u drugoj prodavnici
Promenite prodavnicu -
Proizvode možete pronaći u drugoj prodavnici
Promenite prodavnicu -
Proizvode možete pronaći u drugoj prodavnici
Promenite prodavnicu -
Proizvode možete pronaći u drugoj prodavnici
Promenite prodavnicu
EKONOMSKI PRAG
Za novu generaciju, ekonomski prag se utvrđuje prema broju larvi u fazama I i II. Dakle, 5 jedinki/m² za useve optimalne gustine, dobro đubrene i sa fenologijom biljaka koja odgovara mesecu u kojem je vršeno ispitivanje. Tri primerka/m² za useve bez optimalne gustine, nepravilno đubrene. Kod useva namenjenih za proizvodnju semena, ekonomski prag je 1 primerak/m².
Preporučuje se kultivacija ranozrelih sorti kako bi se smanjio utjecaj novih odraslih jedinki na usjeve. Preporučuje se i ranija berba useva, u povoljnim klimatskim uslovima.
Hemijsko suzbijanje se vrši specifičnim insekticidima, uzimajući u obzir gustinu štetočina, period vegetacije i klimatske uslove dotične godine.